Mateja Benjak

U detaljnoj pripremi nalazi se opis radionice, tj. obrazovnog sadržaja, koji je usmjeren na ponovnu uporabu materijala, odnosno, na recikliranju. Za radionicu je potrebno 2 školska sata.

Gotov materijal

Radionica za izradu lampiona od staklenki

digitalni-sadrzaj

Tihana Matota

Prezentacija služi razrednicima za sat razrednog odjela a u svrhu populariziranja i naglašavanja važnosti čitanja

Zašto je čitanje važno

zasto-je-citanje-vaz

Đurđa Zubić

Električna trošila, oporaba i održavanje

8. razred Električna trošila

elektricna-trosila

Mirjana Ribić

Primjer dobre prakse 
Istraživanje na području ekološke pravednosti za školu
 s primjerima poboljšanja aktivnosti.
 Projektna aktivnost provedena je u suradnji s Forumom za slobodu odgoja.

Ekološka pravednost - OŠ Donja Dubrava

ekoloska-pravednost

Mislav Zemljak

Materijal nudi nastavni listić za obilježavanje međunarodnog dana rijeke Drave koji se obilježava 23. rujna.

Međunarodni dan rijeke Drave - 23. rujna

dan-rijeke-drave

Marjeta Amanović

Materijal predstavlja metodički osmišljen scenarij poučavanja namijenjen učenicima srednjoškolskog (uz mogućnost prilagodbe osnovnoškolskom) obrazovanja, usmjeren na obradu teme rijeka grada Knina u kontekstu obilježavanja Svjetskog dana voda. Sadržajno je utemeljen na odgojno-obrazovnim ishodima iz područja građanskog odgoja i digitalnih kompetencija te integrira interdisciplinarni pristup kroz povezivanje biologije i informatike . Za provedbu scenarija poučavanja predviđena su dva školska sata.

Materijal uključuje jasno strukturirane nastavne aktivnosti temeljene na istraživačkom i suradničkom učenju, uz primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Učenici kroz vođeno istraživanje prikupljaju i analiziraju podatke o rijekama, izrađuju plakate (digitalne ili analogne) te prezentiraju rezultate rada. Poseban naglasak stavljen je na razvoj kritičkog mišljenja, digitalne pismenosti i ekološke osviještenosti.

Scenarij sadrži razrađene oblike vrednovanja (za učenje, kao učenje i naučenog), uključujući kriterije za praćenje aktivnosti, vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje. Dodatno, materijal obuhvaća niz didaktičkih zadataka poput kvizova, rebusa, križaljki i igara, čime se potiče aktivno učenje i provjera znanja kroz igru. Uključene su i smjernice za prilagodbu nastave učenicima s teškoćama, čime se osigurava inkluzivnost i dostupnost sadržaja svim učenicima.

Nastavnička priprema

Rijeke grada Knina

rijeke-grada-knina

Branka Ražov

Priroda i društvo

dan-voda

Emina Kefelja

Petar Križnar

Projektna dokumentacija "Suradnjom do kreativnosti" predstavlja primjer dobre prakse međuinstitucionalne suradnje u području likovne kulture koja povezuje tradicijsku baštinu s iskustvenim učenjem. Projekt spaja lepoglavsku i svetomarsku čipku s keramičkom umjetnošću kroz koncept mreže kao povezujućeg elementa.

Kroz suradnju Osnovne škole Domašinec, Graditeljske škole Čakovec, Hrvatskog školskog muzeja, Ekomuzeja Lepoglava i Keramike Mecena iz Jerovca, učenici su imali priliku direktno iskusiti tradicijske umjetnosti kroz posjete muzejima, susrete s obrtnicima i praktičan rad s materijalima. Projekt je temeljen na Kolbovom modelu iskustvenog učenja koji obuhvaća konkretno iskustvo, reflektivno promatranje, apstraktnu konceptualizaciju i aktivno eksperimentiranje.

Učenici su analizirali čipkarske motive, istraživali povijesni i kulturni kontekst lepoglavske čipke (UNESCO zaštićene baštine) i svetomarske čipke, te vlastite interpretacije tih motiva prenosili u keramiku koristeći vrpčastu tehniku oblikovanja. Kroz proces stvaranja keramičkih zdjela inspiriranih čipkom, razvijali su vizualnu pismenost, dizajnerske kompetencije, razumijevanje tradicije i odnos prema kulturnoj baštini vlastite zajednice.

Dokumentacija nudi detaljan uvid u povijesni kontekst tradicijskih vještina, pedagoške temelje iskustvenog učenja, ulogu muzeja i obrta kao edukativnih prostora, te praktične primjere interdisciplinarne i međuinstitucionalne suradnje. Materijal je primjenjiv u različitim obrazovnim kontekstima gdje postoji mogućnost povezivanja škola s lokalnim muzejima, obrtnicima i kulturnim institucijama.

Namjena: Nastavnici likovne kulture, učitelji razredne nastave, muzejski pedagozi, mentori i stručni suradnici koji žele implementirati projekte povezivanja tradicijske baštine s suvremenom edukacijom.

Suradnjom do kreativnosti - Povezivanje tradicijskih umjetnosti kroz iskustveno učenje

suradnojm-do-kreativ

Ogledni primjer - podizanje svijesti vezano uz problem prekomjernog bacanja hrane te promicanje odgovornog djelovanja u zajednici

Anita Klarić

Tema  - Hrana nije otpad

Odgojno obrazovna očekivanja: 
 Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti
ZNANJA – učenik će analizirati načine dobroga odnosa prema okolišu i drugim ljudima radi postizanja osobne i zajedničke dobrobiti.
VJEŠTINE- učenik će primjenjivati preporuke svjetske organizacije i predlagati načine unapređenja osobne i opće dobrobiti.
STAVOVI – učenik će promicati  dobrobit zajednice i društva svojim radom na projektima važnim za zajednicu.

Primjerom dobre prakse kako putem projektnog učenja o problemima bacanja hrane u okviru nastavne teme – Ekologija možemo doći i realizirati projektnu nastavu. Kreativna rješenja projektnog učenja potiču nas na širenje teme putem projektne nastave. 
Tijek projektnog učenja:  određivanje teme, određivanje cilja i zadataka, izrada plana, provođenje projekta i vrednovanje u okviru nastavne cjeline iz sociologije – Suvremeno društvo i trendovi i Sociološka istraživanja, nastavna tema – ekologija; međupredmetne teme – Održivi razvoj s ciljem motivirati učenike za globalno promišljanje orijentirano na budućnost.
Učenici u procesu motivacije upoznaju se sa sadržajima dokumenata koji nam ukazuju na veliki problem otpada od hrane. UN – Agenda za održivi razvoj, EU ciljevi za mlade i Globalni ciljevi održivosti, te razgovorima o saznanjima kako se svakodnevno odnosimo prema hrani i viškovima hrane prilikom dnevnih obroka u domu i van njega.
Za realiziranje odgojno-obrazovnih ciljeva učenik analizira vlastito domaćinstvo i lokalnu zajednicu, zatim rješavajući problemske zadatke i praktičnim djelovanjem postupno dolazi do globalnog promišljanja o konceptu održivog razvoja. Učenik primjenjuje preporuke svjetske organizacije i predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti, te promiče dobrobit zajednice i društva svojim radom na projektima važnim za zajednicu.
Idejna rješenja učenika koristimo za apliciranje na natječaju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“,  na tematsku sekciju otpada od hrane u restoranima i kantinama - „doggy bag“  Motivacija za navedenu sekciju proizlazi iz činjenice velikog broja restorana u našem gradu (Trogir), znajući da veliki broj ljudi gravitira tijekom ljetnih mjeseci u naš grad, stoga hrana je nezaobilazna tema, a s tim i povezan otpad od hrane.  
Kreativni radovi na tematsku sekciju otpada od hrane u restoranima i kantinama, kroz koje učenici prikazuju različite oblike narudžbe jela „doggy bag“ s pozitivnim porukama, ispisanim na hrvatskom, španjolskom, francuskom, njemačkom, engleskom i talijanskom jeziku, kako bi obuhvatili što više govornih područja tijekom turističke sezone, a iste ohrabruju građane na aktivno sudjelovanje u sprečavanju stvaranju ove vrste otpada.  
Prezentacija radova u atriju Nacionalne i  sveučilišne knjižnice u Zagrebu povodom Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane.

AKTIVNOSTI I OPIS AKTIVNOSTI

1. 	Upoznavanje s temom.          
Upoznavanje s problemom otpada od hrane u svijetu i u Republici Hrvatskoj: UN – Agenda za održivi razvoj Mladi i aktivno društvo i održivi gradovi EU ciljevi za mlade, Globalni ciljevi održivosti: C2 Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu ishranu te promovirati održivu poljoprivredu; C11 učiniti gradove i naselja uključivim, prilagodljivim i sigurnim: C12 Osigurati održive procese proizvodnje i potrošnje.
2.	Određivanje cilja i motiviranje učenika za globalno promišljanje orijentirano na budućnost  - podizanje svijesti vezano uz problem prekomjernog bacanja hrane i promicanja odgovornosti.
   Upoznavanje s podacima o količini otpada od hrane u svijetu i u Republici Hrvatskoj: 1/3 svjetske proizvodnje hrane postane otpad = 1,3 milijarde tona otpada od hrane, u Republici Hrvatskoj nastaje preko 286.000 tona otpada od hrane. Upoznavanje s UN – Agenda za održivi razvoj – cilj do 2030. smanjiti 50% gubitak hrane od proizvodnje do konzumacije.
3.  Usmjeravanje učenika  na proces istraživanja.
 Učenik samostalno istražuje i analizira odnos prema višku hrane u svom okružju (vlastitom domaćinstvu i lokalnoj zajednici.  
- Jedna grupa učenika  -  samostalno istražuje odnos prema višku hrane u svom okružju.
- Druga grupa učenika samostalno istražuje odnos prema višku hrane u svom okružju.
4. Kreativna rješenja učenika i primjena znanja.
-  Jedna grupa učenika -  predlaže i prezentira kreativna rješenja kako možemo pretvoriti ostatke hrane u nove i ukusne obroke – recepti, učenici u prezentaciji iznose primjere recepti za obroke od viška hrane u vlastitom domaćinstvu.
- Druga grupa učenika -  predlaže i prezentira kreativna rješenja kako osvijestiti i potaknuti građane na aktivno sudjelovanje u sprječavanju stvaranja otpada od hrane – plakati za škole i restorane (živimo u turističkom gradu s velikim brojem restorana), plakati su namijenjeni za korisnike školskih menza i goste restorana, kreativnim plakatima i ispisanim porukama skreću pažnju na odgovorno postupanje s hranom.  
5. Sudjelovanje na natječaju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“.
 Pisanje projekta  na tematsku sekciju otpada od hrane u restoranima i kantinama, kroz koje učenici prikazuju različite oblike narudžbe jela „doggy bag“.
6. Educiranje i animiranje učenika za sudjelovanje u projektu.  
Razgovori s učenicima koji su sudjelovali u projektnom učenju te njihova kreativna rješenja su nas i potakla na sudjelovanje u natječaju.
7. Izrada plakata. 
Izrada kreativnih radova s motivirajućom porukom, ispisanom na hrvatskom, španjolskom, francuskom, njemačkom, engleskom i talijanskom jeziku, te strane jezike uče učenici naše škole.
Odabiranje loga i pet radova učenika u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i   ribarstva za izložbu.
Uređivanje radova za grafičko tiskanje, izrađivanje QR cod za motivirajuće poruke, 5 različitih plakata s drugačijim motivirajućim porukama na šest svjetskih jezika, uz svaki plakat prezentira se ekološka kutija za hranu i vrećica.
8. Sudjelovanje na izložbi
Sudjelovanje učenika i prezentiranje radova u atriju Nacionalne i  sveučilišne knjižnice u Zagrebu povodom Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane, koji se obilježava 29. 9., izlaganje i prezentiranje radova na  izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“, 28. 9. 2023. godine.
9. Jesen 2023. godine - planiranje održivosti projekta - širenje ideje i osiguravanje materijalnih potreba.
- Apliciranje na natječaj - RAST CI SDŽ 2023./24. i na SAVE inicijativu

Vrednovanje za učenje ostvaruje se u istraživačkom dijelu. Učenici daju i dobivaju povratne informacije
Vrednovanje kao učenje ostvaruje se kroz aktivnosti učenika i njihov „rast“ odgovornosti kao se projekt širi.
Vrednovanje naučenog ostvaruje se putem rezultata aktivnosti učenika.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva svake godine u povodu Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane raspisuje natječaj i poziv za sudjelovanje u izložbi za osnovne i srednje škole na području Republike Hrvatske, te ovaj naš primjer može biti motivacija za sudjelovanjem i razvijanjem kreativnih rješenja za održivi razvoj.

Održivi razvoj - projekt - primjer dobre prakse

hrana-nije-otpad

Vjera Stojan

Lucija Dražić - Šegrt

Ovaj primjer dobre prakse može biti idejni nacrt kako osigurati održivost projekta tijekom školskih godina i njegovo prilagođavanje suvremenim društvenim potrebama i saznanjima aktivnim uključivanjem sve većeg broja nastavnika  i učenika. Zanimljivo je pratiti rast u znanju, sposobnostima i vještinama učenika kroz aktivnosti tijekom vremena, te njihovu primjenu odgovornih rješenja na probleme suvremenog svijeta. 

„Prava faca hranu ne baca u okviru“: -  programa RAST CI SDŽ  je projekt koji realizira održivost projekta  „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“ tijekom slijedećih školskih godina.

Cilj: ostvariti društvo u kojem su mladi aktivni i obrazovani u pogledu okoliša, te mogu ostvariti promjene u svakodnevnom životu.
       Učenici analiziraju načine dobroga odnosa prema okolišu i drugim ljudima radi postizanja osobne i zajedničke dobrobiti, primjenjuju preporuke svjetske organizacije i predlažu načine unapređenja osobne i opće dobrobiti, te promiču dobrobit zajednice i društva svojim radom na projektima važnim za zajednicu.
AKTIVNOSTI
1.	Međuvršnjačka i međugeneracijska suradnja i učenje
-	Uspostavljanje suradnje i međuvršnjačkog učenja naših učenika  i učenika SŠ Blaž Jurjev Trogiranin – Trogir (smjer kuhar) – razgovor i praktična primjena spremanja jela od ostataka hrane, te primjeri maksimalne iskoristivosti namirnica u pripremi.
Jedni drugima izlažu što sve znaju o konceptu Zero Waste i zašto je bitno da nam svima bude cilj održivi razvoj, poštovanje namirnice, smanjenje biootpada u ugostiteljskom objektima i u kućanstvima te kako poticati jedne druge na odgovorno ponašanje. Mladi kuhari, pod mentorstvom nastavnika Marija Pavića, pokazuju svoje vještine u školskoj kuhinji i njihovim radnim jedinicama, a naši su učenici u njihovom školskom restoranu izlažu svoje plakate koji gostu sugeriraju da slobodno pitaju doggy bag za ponijeti svoje ostatke hrane, a sve u cilju smanjenja nastanka otpada od hrane. 
-	Suradnja s OŠ Majstora Radovana – Trogir - veliki podučavaju male – radionica s osnovcima o odnosu prema hrani s naglaskom odgovornog odnosa spram školske marende, naročito u trenutku kad  obrok ne možemo jesti iz nekih osobnih razloga.
-	Izrada bookmarkera dijeljenje učenicima osnovne i srednje škole. 
 
2.	Istraživanje u zajednici i učenje
-	Odlasci na reciklažno dvorište u Planom – Trogir i razgovor sa zaposlenicima o mogućnostima reciklažnog dvorišta i realno odgovornog ponašanja građana.
-	Suradnja s lokalnom samoupravom, razgovor smo vodili o mogućnostima realizacije prikupljanja biootpada  (naročito iz stare gradske jezgre i restorana s područja grada) u okviru našeg reciklažnog dvorišta. Dobili smo odgovor da je isto u planu u skoroj budućnosti, tj. pripremaju organizacijske uvjete prikupljanja biootpada u domaćinstvima i poslovnim subjektima. 
-	Posjet ugostiteljima i intervjuiranje dva renomirana trogirska chefa – Stjepana Vukadina i Roberta Žmiru o navikama postupanja s namirnicama u njihovim restoranima. Dobili smo više različitih načina iskorištavanja namirnica u cijelosti tijekom pripravljanja jela u njihovom svakodnevnom radu, isto tako prakticiraju i potiču „doggy bag“.
-	Surađivanje s udrugom Permakultura Dalmacija, Slatine – učenici sudjeluju na  radionici o kompostiranju.
-	Provođenje ankete s učenicima naše škole https://forms.office.com/e/7wrMwPUfzS
-	Provođenje ankete s ugostiteljima  https://forms.office.com/e/9vcFH042mP
-	Šetnja gradom - intervjuiranje građana – Što radite s ostatkom hrane?
-	Sudjelovanje u natječaju inicijative S. A. V. E. Ambassadors ,  Privredna banka Zagreb u suradnji s Muzejom štednje u Torinu, nacionalno i međunarodno natjecanje srednjoškolaca; cilj – poticanje održivosti i kružne ekonomije. na kojem su naši učenici osvojili 1. mjesto na nacionalnoj i 1. mjesto na međunarodnoj razini. 
-	Izrada videouratka

3.	Vidljivost
-	Gostovanje na Gradskom radiju Trogir  https://www.facebook.com/GradskiRadioTrogir/videos/1111557009977071/
-	Facebook objava PBZ banke
https://www.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid02vUeVYbZSWrnSUoSMG3nCpSPGxZr3BwBjAc67JhavrCR3kSo2aPoWJF83TKmXQSaJl&id=100064419770271&_rdr
-	Druženje sa sportašima (I. Balić, B. Gojo) i putopiscem (D. Rostuhar) – kao nagrada učenicima za najbolji plasman na SAVE inicijativi
-	Sudjelovanje na Festivalu izvrsnosti CI SDŽ 2024. god.

Vrednovanje za učenje ostvaruje se u istraživačkom dijelu. Učenici daju i dobivaju povratne informacije
Vrednovanje kao učenje ostvaruje se kroz aktivnosti učenika i njihov „rast“ odgovornosti kao se projekt širi.
Vrednovanje naučenog ostvaruje se putem rezultata aktivnosti učenika.

DALJNJA ODRŽIVOST PROJEKTA TIJEKOM ŠKOLSKIH GODINA
Primjeri odgovornog djelovanja za budućnost kroz održiva rješenja.
-	Dalje projekt nastavlja uz mentorstvo nastavnica: Lucije Dražić-Šegrt i Vjere Stojan, školske godine 2025./2026., također kroz natječaj inicijative S. A. V. E. Ambassadors ,  Privredna banka Zagreb u suradnji s Muzejom štednje u Torinu, te opet naši učenici osvajaju 1. mjesto na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Projekt – „Slow fashion is a new obsession“ - o  ekološkoj temi i industriji odjeće kao drugom najvećem zagađivaču na svijetu i što možemo kao pojedinci napraviti po
tom pitanju. Razvijati usmjerenost na modnu održivost i zaštitu okoliša od modne industrije, poticanje na usvajanje principa održivosti i slow fashion pokreta, razvijati kod učenika organizacijske  sposobnosti, poticati učenike na reciklažu odjeće i na njenu ponovnu upotrebu, razvijati volontersko djelovanje u zajednici.

-	Također nastavljamo s aktivnostima i školske godine 2025./2026. uz mentorstvo nastavnica Lucije Dražić-Šegrt i Vjere Stojan – Buvljak za maturante – odgovornost spram okoliša. Učenici organiziraju buvljak u školskim prostorima, prikupljeni novac prosljeđuju za troškove maturalne zabave.